Nautika • plovila, dozvole, brodski motori

Definicija plovila

Brod	plovni objekt namijenjen za plovidbu morem, čija je duljina veća od 12 metara, a bruto tonaža veća od 15, ili je ovlašten prevoziti više od 12 putnika
Jahta	plovni objekt za sport i razonodu, neovisno koristi li se za osobne potrebe ili za gospodarsku djelatnost, a čija je duljina veća od 12 metara i koji je namijenjen za dulji boravak na moru, te koji je pored posade ovlašten prevoziti ne više od 12 putnika
Brodica	plovni objekt namijenjen za plovidbu morem koji nije brod ili jahta, čija je duljina veća od 2,5 metara, ili ukupne snage porivnih strojeva veća od 5 kW

Vrste brodica

brodice za osobne potrebe
brodice za gospodarske svrhe
brodice za javne svrhe

Brodica upisana u očevidnik brodica mora imati oznaku, a može imati i ime (koje određuje vlasnik). Oznaku brodice čini oznaka kapetanije kod koje je brodica upisana i redni broj upisa. Kod brodica za gospodarske i javne svrhe, u oznaci brodice oznaka kapetanije slijedi rednom broju (npr. 123-ZD, umjesto ZD-123 kod brodica za osobne potrebe). Nakon upisa, svaka brodica dobiva plovidbenu dozvolu, u kojoj je među ostalim podacima navedeno područje plovidbe, minimalni broj članova posade i datum do kojeg vrijedi plovidbena dozvola. Prema području plovidbe se određuje obavezna oprema brodice.

Plovilo duljine do 2,5 metara i snage pogona manje od 5 kW nije brodica i ne upisuje se u očevidnik brodica, te može ploviti u priobalnom i otočnom pojasu ne udaljavajući se od obale više od 1000 metara, a istovremeno može prevoziti najviše dvije osobe.

Područje plovidbe brodica i jahti

područje plovidbe I	međunarodna plovidba svim morima i vodama pristupačnim s mora
područje plovidbe Ia	područje plovidbe I ograničeno do 20 M od obale kopna ili otoka
područje plovidbe II	međunarodna plovidba Jadranskim morem
područje plovidbe IIa	područje plovidbe II ograničeno do 12 M od obale kopna ili otoka
područje plovidbe III	plovidba unutrašnjim morskim vodama, teritorijalnim vodama RH i vodama pristupačnim s mora
područje plovidbe IIIa	područje plovidbe III ograničeno do 6 M od obale kopna ili otoka
područje plovidbe IIIb	područje plovidbe III ograničeno do 3 M od obale kopna ili otoka
područje plovidbe IIIc	područje plovidbe III ograničeno do 1 M od obale kopna ili otoka
područje plovidbe IV	plovidba lukama, zaljevima, rijekama hrvatskoga Jadranskog slijeva u granicama do koje su one plovne s morske strane, te Prokljanskim jezerom

Osposobljenost za upravljanje brodicama i jahtama

Voditelj brodice kategorije A (brodice za osobne potrebe duljine do 7 metara i snage motora do 15 kW, područje plovidbe IIIa)
Voditelj brodice kategorije B (brodice i jahte do 30 BT za osobne potrebe, područje plovidbe III)
Voditelj brodice kategorije C (brodice i jahte do 30 BT za osobne i gospodarske potrebe, sva područja plovidbe)
Zapovjednik jahte kategorije A (jahte do 100 BT)
Zapovjednik jahte kategorije B (jahte do 500 BT)

(1 BT, bruto tona = 100 kubičnih stopa zapremine plovila = 2,832 m³)

Dokumenti

Na plovilu je potrebno imati slijedeće dokumente:

Dozvola za plovidbu brodice (za brodice)
Upisni list (za jahte)
Polica osigurana (ako je potrebna)
Popis posade i putnika (ako je potreban)
Dozvola za voditelja brodice/zapovjednika jahte

Motoristika

Na brodovima se uglavnom koriste motori s unutrašnim izgaranjem. Prema izvedbi oni mogu biti ugradbeni i vanbrodski, prema načinu rada dvotaktni ili četverotaktni, a prema korištenom gorivu benzinski ili dizelski. Benzinski dvotaktni motor koristi kao gorivo mješavinu ulja za podmazivanje i benzina (najčešće u omjeru 1:100), a četverotaktni ima zaseban sustav podmazivanja pokretnih dijelova motora. Benzinski motori gorivu smjesu u cilindrima pale električnom iskrom, dok se kod dizel motora gorivo uštrcava u prethodno komprimirani vrući zrak u cilindrima, te potom dolazi do eksplozivnog samozapaljenja mješavine.

Motori se najčešće hlade vodom. Kod direktnog hlađenja koristi se morska voda koja struji dijelovima motora i na sebe preuzima stvorenu toplinu. Kod indirektnog hlađenja koristi se zatvoreni sustav slatke vode koja preuzima toplinu motora, te ju u izmjenjivaču topline predaje morskoj vodi, koja cirkulira u odvojenom sustavu.

Prije pokretanja motora potrebno je provjeriti da na motoru nema curenja goriva, da je motor dobro podmazan (provjera nivoa ulja), da je akumulator za pokretanje motora ispravan, da je dovod vode za hlađenje otvoren, da je prijenos u leru te da oko propelera nema nikakvih prepreka (konopi i slično).

Sidra

Sidra djeluju tako da se ukopaju u morsko dno (brodska sidra) ili putem vlastite mase (korpomorti). Za sidrenje su najpogodnija muljevita i pjeskovita dna. Sidro je za plovilo privezano sidrenjakom od konopa, lanca ili kombinacije lanca i konopa. Na manjim plovilima najčešće se koriste plužna (1), Danforth (2) i Bruce (3) sidra, a na čamcima "mačak" (4).

Ekologija

U slučaju onečišćenja mora, zapovjednik plovila je dužan o istome obavijestiti lučku kapetaniju. Lučka kapetanija će poduzeti mjere spriječavanja daljnjeg i otklanjanja postojećeg onečišćenja (korištenjem plutajućih brana i/ili kemijskih sredstava). U more je zabranjeno bacati bilo kakav otpad.

Gašenje požara

Požari se gase vodom, pjenom, prahom, ugljičnim dioksidom i halonom. Voda se ne smije koristiti za gašenje požara na električnim instalacijama, za gašenje tvari koje u dodiru s vodom stvaraju eksplozivne plinove i za gašenje razlivenih zapaljivih tekućina. Pjenom se gase lako zapaljive tekućine. Ugljični dioksid je teži od zraka, ne gori, hladi mjesto požara, djeluje ugušujuće, a upotrebljava se u obliku plina ili mješavine plina i suhog leda. Haloni su plinovi bez boje i mirisa, pogodni za gašenje svih vrsta požara, osim požara lakih metala.