Aventin
Nautika • navigacija i korištenje nautičkih karata
Menu
| | | Kontakt » E-mail en
Nautička mapa
Ova nautička karta je vlasništvo Hrvatskog hidrografskog instituta i ovdje je prikazana samo za edukativne svrhe
Meridijani i paralele
Meridijani su zamišljene linije koje spajaju sjeverni i južni pol, a paralele su zamišljene linije paralelne s ekvatorom. Svaka je geografska lokacija određena zemljopisnom dužinom i širinom. Zemljopisna dužina raste od 0° (nulti meridijan koji prolazi kroz Greenwich) do 180° istočno (označava se E), te od 0° do 180° zapadno (označava se W). 180° E i 180° W jesu isti meridijan (datumska granica). Zemljopisna širina iznosi od 90° sjeverno (označava se N) na sjevernom polu, preko 0° na ekvatoru sve do 90° južno (označava se S). Jedan stupanj (°) se dijeli u 60 minuta ('), a jedna minuta u 60 sekundi ('').
Nautičke karte
Nautičke (pomorske) karte služe za orijentaciju i određivanje pozicije broda u plovidbi. Po namjeni se dijele na navigacijske (generalne, kursne, obalne, karte planovi), pomoćne (radarske, radne) i informativne (karte morskih struja, meteorološke karte). Prema načinu projekcije najčešće se koriste karte u Merkatorovoj projekciji, na kojima se meridijani i paralele sijeku pod pravim kutem. Gore prikazana nautička karta je obalna navigacijska karta u Merkatorovoj projekciji. Na svakoj je karti naznačeno mjerilo (npr. 1:100000), te mjerna jedinica u kojoj su izražene visine i dubine (najčešće metar). Nautičke se karte izdaju i u elektroničkom obliku, za primjenu s GPS i drugim navigacijskim uređajima. Nautičke karte za Jadran izdaje Hrvatski Hidrografski Institut (HHI) u Splitu. HHI svaki mjesec izdaje bilten "Oglasi za pomorce" (OZP) u kojima se objavljuju ispravci i dopune karata (npr. novi svjetionici). Na svakoj je karti navedeno s kojim je posljednjim OZP-om ažurirana (u donjem lijevom kutu karte). HHI izdaje i peljare - knjige u kojima su navedeni brojni podaci bitni za navigaciju, a koje nije moguće označiti na kartama (detaljni opisi navigacije za prilaz pojedinim lukama, lokalne meteorološke prilike, sidrišta i ostali podaci važni za sigurnost plovidbe).
Određivanje lokacije
ŠestarZa rad s nautičkim kartama potrebna su dva navigacijska trokuta, šestar, olovka i gumica. Zemljopisna dužina se očitava na gornjem ili donjem rubu karte, tako da se šestarom odredi udaljenost pojedine lokacije do najbližeg ucrtanog meridijana (vertikalne linije preko cijele karte), te se udaljenost šestarom prenese na isti meridijan na gornji/donji rub karte i očita na skali. Zemljopisna širina se očitava na lijevom ili desnom rubu karte, tako da se šestarom odredi udaljenost od pojedine lokacije do najbliže ucrtane paralele (horizontalne linije preko cijele karte), te se udaljenost šestarom prenese na istu paralelu na lijevi/desni rub karte i očita na skali.
Primjer: određivanje lokacije svjetionika Komorica (dole lijevo na karti). Svjetioniku najbliži meridijan je ucrtan na 15°50' E, odmah lijevo od svjetionika (kako je prikazan samo dio karte, oznaka zemljopisne dužine meridijana ovdje nije vidljiva); šestarom se odredi udaljenost od svjetionika do meridijana, izmjeri na skali na gornjem rubu karte (nije vidljiva) i pridoda zemljopisnoj dužini meridijana (jer se svjetionik nalazi desno/istočno od meridijana) te se izračuna zemljopisna dužina 15°50,7' E. Svjetioniku najbliža paralela je ucrtana na 43°40' N (širina se očitava na desnom rubu karte), nešto iznad svjetionika; šestarom se odredi udaljenost od svjetionika do paralele, izmjeri na skali na desnom rubu karte i oduzme od zemljopisne širine paralele (jer se lokacija nalazi niže/južnije od paralele) te se izračuna zemljopisna širina 43°39' N (velike crtice na rubovima karte označavaju jednu minutu zemljopisne širine, a male crtice 0,2 minute). Šestarom se može odrediti i udaljenost između dvije lokacije na karti; udaljenost se šestarom prenosi na lijevi ili desni rub karte (nikada na gornji ili donji); jedna minuta odgovara udaljenosti od jedne nautičke milje (1852 metra). Manja jedinica od nautičke milje je kabel, 1 NM = 10 kabela.
Kurs, azimut, brzina
Na svakoj je nautičkoj karti ucrtana ruža vjetrova, na kojoj 0° označava sjever, 90° istok, 180° jug i 270° zapad. Kako se magnetski polovi zemlje ne poklapaju s geografskim polovima, na mapi je naznačena i magnetska varijacija, tj. razlika u stupnjevima između smjera koji pokazuje kompas i stvarnog smjera (uz magnetsku varijaciju od npr. +10°, kompasni smjer od npr. 45° je stvarni smjer od 55°). Na Jadranu je magnetska varijacija vrlo mala (nekoliko stupnjeva), no u područjima bližim polovima ona može iznositi i nekoliko desetaka stupnjeva. Metalna konstrukcija brodova unosi dodatnu pogrešku u pokazivanje kompasa (kompasna devijacija), no na brodicama od drva i stakloplastike kompasnu devijaciju najčešće možemo zanemariti.
Kurs je kut između meridijana i smjera plovidbe (uzdužnice broda). Kad na karti označimo mjesto na kojem se nalazi brod te povučemo liniju u željenom smjeru plovidbe, odredili smo željeni kurs. Kurs na karti možemo pomoću dva navigacijska trokuta očitati na dva načina. Prvi je način da najdužu stranicu trokuta postavimo na kurs, te ju pomoću drugog trokuta prenesemo na ružu vjetrova, na kojoj očitamo kurs. Ako je ruža vjetrova na karti ucrtana daleko od mjesta na kojem određujemo kurs, ovakav način očitavanja kursa nije podesan. Drugi je način očitavanja kursa pomoću kuteva ucrtanih na navigacijskom trokutu. Najdužu stranicu trokuta postavimo na ucrtani kurs, te sjecište na trokutu ucrtanih kuteva pomoću drugog trokuta prenesemo na najbliži meridijan. Onaj ucrtani kut kroz koji prolazi meridijan jest očitani kurs. Kad želimo ploviti po očitanom kursu ne treba zaboraviti isti korigirati za magnetsku varijaciju (prenašanje kursa s karte na kompas).
Azimut je kut između meridijana i promatranog objekta (svjetionik, objekt na kopnu, drugi brod). Primjerice, ako plovimo prema istoku i drugi brod vidimo točno s desne strane, naš je kurs 90° a azimut na drugi brod je 180°. Korištenjem azimuta možemo odrediti našu poziciju - na kompasu očitamo azimute na dva objekta te očitane azimute (nakon korekcije zbog magnetske varijacije) ucrtamo na kartu. Mjesto gdje se azimuti križaju je naša pozicija. Ovakav način određivanja pozicije se zove terestrička navigacija, jer se za određivanje pozicije koriste terestrički (zemaljski) objekti. Kad nismo u mogućnosti odrediti točnu poziciju broda koristimo se zbrojenom navigacijom - od posljednje poznate pozicije broda ucrtavamo procijenjenu poziciju, određenu prema kursu, brzini i trajanju plovidbe nakon prethodne pozicije, i tako nadocrtavamo nove pozicije nakon svake promjene kursa ili brzine plovidbe. Astronomska navigacija se primjenjuje na otvorenom moru, kad na vidiku nema zemaljskih obekata, a za dobivanje pozicije koriste se položaji nebeskih tijela: sunca, mjeseca i zvijezda.
Brzina se u pomorstvu označava čvorovima - jedan čvor je brzina kojom se jedna nautička milja prevali u sat vremena. Brzinu plovidbe možemo odrediti tako da korištenjem azimuta ucrtamo trenutnu poziciju na kartu, te nakon određenog vremena ponovo ucrtamo novu poziciju na kartu. Šestarom odredimo prevaljeni put, te prema proteklom vremenu izračunamo brzinu. Primjerice, ako smo dvije pozicije ucrtali u intervalu od 30 minuta, a između njih izmjerili prevaljenu udaljenost od 5 nautičkih milja, to znači da nam (srednja) brzina plovidbe iznosi 10 čvorova.
Oznake na nautičkim kartama
Na nautičkoj je karti žutom bojom označena obala, plavom bojom more dubine do 10 metara, a bijelom bojom more dubine preko 10 metara. Linije koje povezuju mjesta istih dubina jesu izobate. Na mjestima gdje su izmjerene dubine, iste su upisane na kartu (u jednom od kuteva karte naznačeno je da su dubine i visine označene u metrima). Također su naznačene i dubine pojedinih izobata.
Zvjezdice s ljubičastom prugom označavaju svjetionike, obalna i lučka svjetla. Ljubičasta pruga je okrenuta u smjeru koji je najlakše ucrtati na kartu, isti nema nikakave veze s karakteristikama ili područjem vidljivosti pojedinog svjetla. Karakteristike pojedinog svjetla su označene na karti, npr. obalno svjetlo na rtu Rat (otprilike u sredini prikazane karte) ima oznaku B Bl (2) 5s 12m 6M, što znači da svijetli s 2 bijela bljeska u grupi, koji se ponavljaju svakih 5 sekundi, da je postavljeno na visini od 12 metara, te da je vidljivo s udaljenosti 6 nautičkih milja (kad se gledatelj nalazi na visini 5 metara, ovo je standardna visina i vrijedi za sva svjetla). Luk oko ovog svjetla znači da je ono sektorsko, tj. da vidljivost svjetla ovisi o kutu iz kojeg se promatra. Ovo je svjetlo vidljivo otprilike u luku 0-220°, a u luku 220-360° je potamnjeno (oznaka "Pot").
Ulazi u luke i plovni putevi su s lijeve strane označeni crvenim svjetlom a s desne strane zelenim svjetlom. Primjer plovnog puta (vidljiv na prikazanoj karti) je pristup mjestu Brodarica: zeleno svjetlo na rtu Oštrica Vela (desna strana plovnog puta), crveno na otoku Krbela Vela te crveno na otoku Krapnju (oba označavaju lijevu strana plovnog puta).
Slova na pojedinim mjestima morskog dijela karte označavaju vrstu morskog dna (npr. M - mulj, P - pijesak, K - kamen), iz čega se može odrediti da li je dno na pojedinom mjestu podesno za sidrenje (najbolja dna za sidrenje su ona od tvrdog mulja i pijeska). Ljubičasta vijugava linija ispod pličine Sestre (gornji lijevi dio karte) označava podmorski kabel. Iznad podmorskog kabla je zabranjeno sidrenje (kako se sidrenjem ne bi oštetio kabel). Oznaka •–•–•– predstavlja cjevovod, a •–•–•– kanalizaciju. Plusići koji okružuju otok Krapanj (vidi kartu) označavaju plićine nepoznate dubine, no uvijek manje od 2 metra (dakle opasne za svako plovilo).
Copyright © 2004-2017 Aventin d.o.o.Uvjeti korištenja
Stranica aventin.hr koristi kolačiće (cookies). Za nastavak korištenja ove stranice trebate to prihvatiti klikom na ovu poruku.